Korist kućnih biblioteka: Deca okružena knjigama rastu u pametnije osobe

Da knjige pomažu kod buđenja radoznalosti, opismenjavanja i obrazovanja, odavno nije tajna. Međutim, jedna studija objavljena krajem godine nam i zvanično govori da nam kućne biblioteke pomažu da stasamo u osobe snažnijih kognitivnih sposobnosti.

Foto: Pixabay

Ukoliko ste odrasli okruženi knjigama iz kućne biblioteke – preciznije, sa minimum 80 knjiga – imate veće šanse za razvoj važnih kognitivnih sposobnosti koje ćete koristiti tokom odraslog života, zaključak je studije objavljene krajem godine u naučnom žurnalu Social Science Research.

Ispostavlja se da su benefiti odrastanja uz knjige konačno dokazani, te da je izloženost knjigama tokom adolescencije integralni deo socijalne strukture koja vodi do formiranja u odraslu osobu snažno razvijene pismenosti, ali i matematičkih i komunikacionih veština.

Kućne biblioteke su u stanju da pojačaju ove veštine više nego što je pohađanje fakulteta, ili nivo obrazovanja roditelja u mogućnosti da uradi, našla je studija. Deca koja su pohađala samo srednju školu, a čiji je život ispunjen knjigama, pokazala su iste kognitivne veštine kao njihovi vršnjaci sa završenim fakultetima, a koji nisu imali kućne biblioteke tokom adolescencije.

Knjiško okruženje se pokazalo kao velika obrazovna prednost.

Foto: Pixabay

Troje istraživača, na čelu sa Džoanom Sikorom sa Nacionalnog univerziteta u Australiji, analiziralo je podatke prikupljene od 160.000 ispitanika iz 31. zemlje. Istraživanje je bilo deo programa Internacionalna procena kompetencije odraslih osoba, sprovedenog između 2011. i 2015.

Ispitanici su prvo odgovarali na pitanje koliko je u njihovim domovima bilo knjiga kada su imali 16 godina, pomognuti aproksimacijom da jedan metar police može da smesti oko 40 knjiga. Zatim su prošli kroz seriju testova za procenu njihovih kognitivnih veština na različitim poljima.

Veličina kućnih biblioteka varira od zemlje do zemlje: od prosečno 20 knjiga u turskim porodicama, do oko 500 u skandinavskim. Rezultat je pokazao da su kognitivne veštine bile najsnažnije izražene kod ljudi čije su kućne biblioteke tokom odrastanja imale između 80 i 350 knjiga: mentalni benefiti nisu rasli zajedno sa brojem knjiga iznad ovog broja.

Tinejdžeri koji u kućama nisu imali značajan broj knjiga, odrasli su u osobe koje su na ovom ispitivanju imale rezultate ispod proseka.

Što se tiče elektronskih knjiga, studija je naglasila da digitalna kultura eventualno može umanjiti pozitivni uticaj papirnih knjiga, ali kako digitalna pismenost obično prati velike fizičke biblioteke, ipak smatra da papirne knjige i dalje nisu, i još neko vreme svakako neće biti prevaziđene. Za sada, ni jedna kultura koja je učestvovala u studiji nije pokazala znake zapostavljanja pravih knjiga u korist elektronskih.

 



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *